Objave

Skradskim stazama do sv. Bernarda

Planinarsko društvo Skradski vrh Skrad organizira  u nedjelju, 21.kolovoza 2011. godine, 8. planinarski pohod  Skradskim stazama do sv.Bernarda.
Okupljanje je u  8,30 na parkiralištu u Skradu , a polazak u 9 sati. Cilj pohoda je dvjema stazama doći do izletišta Zeleni vir , posebnog geomorfološkog rezervata, zaštićenog krajolika prirode.

Pohod će se ove godine odvijati dvjema stazama:
1.    zahtjevnija staza – trajanje hoda – oko 3 sata – obavezna čvrsta planinarska obuća – polazak iz parkirališta preko željezničke stanice kroz Jasle, kraj sela Rogi kroz šumu do Zelenog vira.
2.    lakša staza – trajanje hoda – oko 2 sata – polazak iz parkirališta šetnicom ispod Skrada kroz Jasle i Vražji prolaz do Zelenog vira.
Povratak iz Zelenog vira do Skrada stazom pokraj vodopada (oko sat vremena hoda).
Sudionici se kreću stazom na vlastitu odgovornost te organizator ne odgovara za eventualne nezgode na stazi!

U Zelenom viru mogućnost prisustvovanja misi povodom blagdana sv.Bernarda, zaštitnika planinara, čiji se kip nalazi u kanjonu Vražji prolaz.
Svim planinarima, sudionicima pohoda podijelit će se besplatna ulaznica u Zeleni vir zaštićeni krajolik prirode. Na kraju pohoda, poslije mise bit će ponuđen grah s kobasicom po cijeni od 10 kn dok će se  tekuća okrjepa moći kupiti u samom izletištu.

Fešta od malina

Turistička zajednica općine Skrad, Udruga Borovica i PINS d.o.o. Vas pozivaju na Festival malina koji će se održati u subotu 2. srpnja u Skradu. Očekuju Vas proizvodi od malina i ostalog bobičastog voća, bogat kulturno-umjetnički program, kolači i slastice od malina, proizvodi od meda, okrugli stol na temu maline i ostali zanimljivi sadržaji
Ne propustite kušati štrudlu od malina dugu 25 metara, pregršt voćnih delicija te specijalni GASTRO SHOW!

PROGRAM:
11:00 – 13:00 Edukacija i seminar za uzgajivače
13:00 Otvorenje trgovine autohtonih goranskih proizvoda i poučne staze Šiljar
14:00 Otvorenje Festivala malina

Izletište Zeleni Vir i Bistro Viktorija spremaju kolače i slastice od malina te specijalnu ponudu jela “a la maline”.

Zeleni vir i Vrajži prolaz

Pri samom spomenu na Vražji ili kako ga domaćini zovu Vrajži prolaz odmah se prisjetimo jednog od krugova pakla poznatog renesansnog pjesnika Dantea Alighieria i njegove Božanstvene komedije. Rekli bi čak da ga je upravo ta uska sutjeska podno Skrada duga oko 800 metara i široka oko 2 metra, inspirirala da napiše jedno od najpoznatijih djela. No ipak, Dante je živio 500-ak godina prije nego što se područje Zelenog vira, u kojem se nalazi Vražji prolaz, prvi put spomenulo 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike.

Za Vražji ili Vrajži prolaz mnogi kažu da je jedan od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz uski kanjon probija se potok Jasle koji je tisućama godina izjedao kamen da bi napravio ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stijena. Nad njim su na metalnim nosačima usječenim u stijenu napravljeni mostići i stepenice kojima se prolazi. Ulaz u kanjon se nalazi pored Planinarskog doma istoimenog izletišta Zeleni Vir koji je proglašen rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Inače, Planinarski dom Zeleni vir je samo jedan od 16 planinarskih domova u Gorskom kotaru, ali je zasigurno najniži jer se nalazi na samo 230 metara nadmorske visine. Na 20-ak metara od doma je i skradska munjara – hidrocentrala iz 1922. godine zahvaljujući kojoj je započela elektrifikacija Gorskog kotara, ali i dijela Primorja.

Iznad hidrocentrale, treba vidjeti i ono po čemu izletište i nosi ime – snažan izvor na dnu plitke, prostrane spilje nad čijim su se ulazom nadvile okomite stijene visoke 70 m, niz koje se ruši živopisan slap stvarajući blistavu vodenu zavjesu. Zeleni vir dobio je ime po zelenkastoj boji vode u jezercu koje nastaje u spilji. No nije to jedina spilja. Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se još jedna posebnost ovog atraktivnog izletišta – spilja Muževa hižica. Ova spilja nalazi se iznad zaravni kojom završava Vražji prolaz. Prema narodnoj predaji za vrijeme najezde turaka oko 1525 tu se dijelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u spilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv Muževa hižica. Spilja je vrlo prostrana. Dugačka je oko dvjesto metara te je bogata sigama, a na kraju spilje koje još nije u cjelosti istražena nalazi se jezerce. Prema nekim navodima, u tom je jezercu, približno u isto vrijeme kad i u Postojnskoj jami, pronađena čovječja ribica.

Do Zelenog vira se može doći na nekoliko načina. Najjednostavnije automobilom u centru Skrada skrenete lijevo sa stare ceste Rijeka – Zagreb i spustite se asfaltiranom, ali strmom cestom do samog izletišta. Za autobuse ova cesta nije prikladna. Osim toga, do Zelenog vira možete doći i s druge strane, odnosno iz pravca Broda na Kupi kada u Delnicama skrenete prema Brodu na Kupi i nakon 15 km skrenete desno prema selu Iševnica. Asfaltiranom cestom ćete doći do makadamskog parkirališta otkud ćete pješice laganim hodom uz potok Curak za 20-ak minuta stići do Zelenog vira. To je pravac kojim je moguće doći u neposrednu blizinu izletišta i autobusima, a pogodna je i za bicikliste.

Ukoliko se odlučite obići sve navedene atrakcije odjednom preporučit ćemo vam da krenete od Planinarskog doma Zeleni vir markiranom stazom prema slapu Zeleni vir. Od njega ćete se strmim i zavojitim putem uspeti prema Skradu do željezničke postaje. Potom ćete slijediti prugu prema jugu do njenog raskrižja s bijelom cestom. Tom cestom spuštat ćete se nizbrdo, markiranim putom do kanjona odnosno do spilje Muževa hiža te kanjonom Vražji prolaz natrag do parkirališta kod Planinarskog doma. Za cijeli krug od oko 5 km će vam trebati oko 3 sata sa zadržavanjima na već ranije spomenutim atrakcijama. Dodajmo kako se naplaćuje ulaz kroz izletište Zeleni vir u iznosu od 15 kuna.

Nakon dugotrajnog istraživanja možete se odmoriti i okrijepiti u planinarskom domu gdje će vam gostoljubivo osoblje ponuditi bogatu paletu gastronomskih proizvoda i pića. Preporučamo slane palačinke i štrudlu od borovnica.

Fotografije

[nggallery id=45]